Kako položiti ispit za savetnika/saradnika za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR)

Radman Videnović 2026-02-21

Detaljan vodič kako da se pripremite i položite stručni ispit za savetnika ili saradnika za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR). Saznajte šta se uči, kako izgleda ispit, koja su najčešća pitanja i korisne savete od onih koji su već položili.

Kako uspešno položiti ispit za bezbednost i zdravlje na radu: Kompletan vodič za savetnike i saradnike

Polaganje stručnog ispita za licencu savetnika ili saradnika za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR) predstavlja ključni korak za sve koji žele da se profesionalno bave ovom važnom oblastí. Na osnovu brojnih diskusija i iskustava kandidata, ovaj članak će vam pružiti sveobuhvatan uvid u proces pripreme, sam ispit i korisne strategije za uspeh. Bez obzira da li ste tek počeli sa učenjem ili već prijavljujete ispit, ovde ćete naći odgovore na najvažnija pitanja.

Razlika između savetnika i saradnika za BZNR

Pre nego što krenete u pripremu, ključno je da znate za koju poziciju se prijavljujete. Osnovna razlika leži u obrazovnim uslovima:

  • Saradnik za BZNR: Zahtev je 180 ESPB bodova sa završenih osnovnih akademskih studija.
  • Savetnik za BZNR: Zahtev je 240 ESPB bodova, što podrazumeva završene master studije ili integrrane akademske studije odgovarajućeg trajanja.

Važno je napomenuti da se, prema novom pravilniku, obim ispitne materije razlikuje. Dok saradnici polažu užu grupu propisa, savetnici moraju da savladaju znatno širi spektar.

Šta tačno treba učiti? Obim ispitne materije po novom pravilniku

Nakon donošenja novog zakona i pravilnika, došlo je do izvesnih promena u ispitnom programu. Na osnovu zvaničnih informacija Uprave za bezbednost i zdravlje na radu i iskustava kandidata, evo šta je neophodno spremiti.

Za SARADNIKA za bezbednost i zdravlje na radu:

Ispitna materija obuhvata tri glavna dela:

  1. Opšti deo programa (ceo) - bez međunarodnih izvora i konvencija.
    • Sistem bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji (Ustav, Zakon o BZNR, Krivični zakonik - odredbe o oštećenju brana, nasipa i sl.).
    • Opšti propisi o radu, zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom i penzijsko-invalidskom osiguranju (Zakon o radu, Zakon o zdravstvenom osiguranju).
  2. Izrada pisanog rada (Akt o proceni rizika) i njegova odbrana.
  3. Posebni deo - Usmeni ispit koji obuhvata proveru znanja iz:
    • Načina i postupka procene rizika (Pravilnik o načinu i postupku procene rizika na radnom mestu i radnoj sredini).
    • Opštih i posebnih mera bezbednosti i zdravlja na radu. Ovo je kĺjučna tačka za saradnike i uključuje sledećih 7 pravilnika:
      1. Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu.
      2. Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju opreme za rad.
      3. Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu.
      4. Pravilnik o obezbeđivanju oznaka za bezbednost i/ili zdravlje na radu.
      5. Pravilnik o načinu pružanja prve pomoći, vrsti i sredstvima.
      6. Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad mladih.
      7. Pravilnik o merama za bezbedan i zdrav rad zaposlene žene za vreme trudnoće, porodilje i zaposlene koja doji dete.

Napomena: Za saradnike se ne polažu delovi programa koji se odnose na metodološke postupke pregleda opreme za rad, električnih instalacija i ispitivanja uslova radne sredine (hemijskih, fizičkih, bioloških štetnosti). To je oblast za odgovorna lica sa posebnim licencama.

Za SAVETNIKA za bezbednost i zdravlje na radu:

Savetnici, pored svega navedenog za saradnike, moraju da dodaju i znanje iz svih pravilnika iz tačke "Opšte i posebne mere bezbednosti i zdravlja na radu". To znači da je obim pravilnika koje treba savladati znatno veći i obuhvata sve posebne propise za pojedine delatnosti (npr. građevinarstvo, poljoprivredu, rad sa hemikalijama, bukom, vibracijom itd.). U suštini, za savetnika je potrebno učiti sve pravilnike navedene u zvaničnom programu za ovu oblast.

Kako izgleda sam dan ispita? Struktura i iskustva

Ispit se obično održava vikendom i traje nekoliko sati. Proces je podeljen u nekoliko faza kroz koje kandidati prolaze redom.

1. Opšti deo ispita

Ovaj deo se sastoji iz dva odvojena razgovora sa ispitivačima:

  • Sistem BZNR u RS (Ustav, Zakon o BZNR, Krivični zakonik): Kandidati najčešće izvlače pitanja iz kutije. Primeri pitanja: "Pravo na rad i zabrana diskriminacije", "Nadležnost Republike Srbije", "Oštećenje brana i nasipa", "Obaveza vođenja evidencije". Ispitivači su generalno korektni, traže suštinu. Za krivičnopravna pitanja često je dovoljno znati da lice koje je izvršilo delo snosi odgovornost, bez navođenja tačnih članova ili visine kazne.
  • Opšti propisi o radu i osiguranju (Zakon o radu, zdravstveno, penzijsko osiguranje): Ispitivač često postavlja pitanja iz glave, prilagođavajući ih iskustvu kandidata. Tipična pitanja: "Skraćeno radno vreme", "Vrste i dužina godišnjeg odmora", "Povreda na radu i prijava", "Kolektivni ugovori", "Prava iz zdravstvenog osiguranja". Bitno je pričati i pokazati razumevanje, a ne bubati napamet.

2. Pismeni deo - Izrada Akta o proceni rizika

Nakon opšteg dela, kandidati dobijaju zadatak da napišu procenu rizika za određeno radno mesto (npr. vozač buldožera, pekar, kranista, elektromonter, frizer).

  • Dobijate listu opasnosti i štetnosti (opštu) i radno mesto. Vaš zadatak je da prepoznate koje su relevantne za dato zanimanje.
  • Dobijate i smernice za metodu procene rizika (npr. Kinney metoda 5x5). Ne morate metode učiti napamet - daju vam sve potrebne parametre i tabele.
  • Imate 2 sata vremena. Niko ne nadgleda strogo, pa možete koristiti i pomoćne materijale. Pažnja: Veoma je važno da u zaključku jasno navedete da li je radno mesto sa povećanim rizikom ili nije. Propustiti ovo može dovesti do pada ovog dela ispita.
  • Struktura akta treba da sadrži: opis posla i radne sredine, identifikaciju opasnosti i štetnosti, procenu rizika, predlog mera za smanjenje rizika i zaključak.

3. Usmena odbrana Akta i pitanja iz procene rizika

Kada završite pismeni rad, idete na usmeni deo koji se fokusira na procenu rizika. Pitanja se ponovo mogu izvlačiti ili postavljati iz glave.

Primeri pitanja: "Šta sve obuhvata procena rizika?", "Koje su faze u postupku procene?", "Šta je radno mesto sa povećanim rizikom?", "Šta je delimična izmena akta o proceni rizika?", "Kako se vrši snimanje organizacije rada?". Ispitivači ovde proveravaju da li razumete koncept, a ne samo da ste napisali dokument.

4. Posebni deo - Pitanja iz pravilnika (Opšte i posebne mere)

Ovo je poslednja i za mnoge najzahtevnija faza. Ispitivač (često strožiji) postavlja pitanja iz svih pravilnika koje ste dužni da znate.

Karakteristična pitanja za saradnike (iz onih 7 pravilnika):

  • Iz pravilnika o oznakama: Vrste znakova, obezbeđivanje oznaka.
  • Iz pravilnika o prvoj pomoći: Šta mora da sadrži prostorija za prvu pomoć, rokovi obuke zaposlenih.
  • Iz pravilnika o radu mladih: Koje poslove mladi ne smeju da obavljaju.
  • Iz pravilnika o zaštiti na radu žena: Prava trudnica i dojilja, zabranjeni poslovi.
  • Iz pravilnika o ličnoj zaštitnoj opremi: Redosled primene mera, određivanje odgovarajuće opreme.
  • Iz pravilnika o opremi za rad: Opšti zahtevi, upravljački uređaji.
  • Pitanja o ručnom nošenju tereta: Šta je kumulativna masa, dozvoljene mase za žene i muškarce.

Za savetnike se postavljaju i pitanja iz svih ostalih posebnih pravilnika, kao što su: zaštita od buke, vibracije, rad sa hemikalijama, kancerogenima, građevinske radove (skele, zaštita od pada, koordinatori), rad u poljoprivredi, itd. Često traže i konkretne vrednosti: granične vrednosti za izloženost buci, vremenski uslovi za rad u zagrejanom okruženju, mere zaštite od azbesta.

Savet: Ispitivači cene ako pokažete razumevanje. Umesto suvog nabrajanja, pokušajte da objasnite kako biste u praksi primenili mere. Ako ne znate tačan odgovor, pokušajte da pričate o srodnoj temi - pokazujete time opšte znanje.

Korisni saveti za pripremu i polaganje

Na osnovu iskustava stotina kandidata, evo nekoliko zlatnih pravila:

  1. Ne učite napamet, već razumevanjem. Ispitivači ne traže da recitujete članove propisa. Oni žele da čuju da razumete suštinu i da možete da je objasnite svojim rečima. Pročitajte svaki pravilnik bar jednom pažljivo da biste stekli celovit uvid.
  2. Koristite zvanične propise, ne samo skripte. Skripte su dobre kao orijentir i za uočavanje mogućih pitanja, ali često sadrže greške ili su nepotpune. Osnovni izvor učenja treba da vam budu zvanični Zakon o BZNR i Pravilnici objavljeni u "Službenom glasniku".
  3. Fokusirajte se na definicije i ključne pojmove. Početak svakog zakona i pravilnika sadrži definicije (šta je radno mesto, sredstvo za rad, opasnost, štetnost, procena rizika). Ovo se veoma često pita.
  4. Vežbajte izradu Akta o proceni rizika. Iskoristite besplatne alate ili ChatGPT da generišete primer za različita zanimanja. Vežbajte strukturu i donošenje zak
Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.